Alkemijski simboli i znakovi su vrsta stiliziranih piktograma koji su se koristili u alkemiji. Poznati su još grčkim alkemičarima, a u nepromijenjenom obliku preuzeli su ih srednjovjekovni adepti i kasniji alkemičari do 18. stoljeća.

Tri principa

Među alkemičarima postojala je tripartitna podjela na dva oprećna principa, sumpor i živu, te posrednički princip: sol. Tu podjelu na tri principa (Tria Prima) poznavali su i razvili Geber (721.-815.), Roger Bacon (1214.-1294.) i Bazilej Valentin, a proslavio ju je Paracelsus (1493.-1541.).

Sumpor – osnovna materija
Živa – tekućina koja vezuje uzvišeno i neuzvišeno
Sol – sveprisutni duh života

Četiri osnovna elementa

Alkemičari su preuzeli Tetrasomiju, staru grčku teoriju o postojanju četiri temeljna elementa: voda, zemlja, zrak i vatra. Ta četiri osnovna elementa predstavljaju oblike materije.

Zemlja – primarno je suha, sekundarno hladna. Zemlja je je tupa/otvorena, gusta i nepokretna
Voda – primarno je hladna, sekundarno mokra. Voda je tupa/otvorena, gusta i pokretna
Zrak – primarno je mokar, sekundarno vruć. Zrak je tup/otvoren, suptilan i pokretan
Vatra – primarno je vruća, sekundarno suha. Vatra je oštra, suptilna i pokretna

Sedam planetarnih metala

Alkemičari su razlikovali sedam metala, od kojih dva savršena, odnosno nepromijenjiva – zlato i srebro, a simbolizirali su ih Sunce i Mjesec i pet nesavršenih metala, koje su simbolizirali planeti, a predstavljali su ih njihovi astrološki znakovi.

Zlato – Sunce ☉ ☼
Srebro – Mjesec ☽
Bakar – Venera ♀
Željezo – Mars ♂
Kositar – Jupiter ♃
Živa (živo srebro) – Merkur ☿
Olovo – Saturn ♄

Mundani elementi

Antimon
Arsen
Bizmut
Bor
Cink
Fosfor
Kalij
Magnezij
Platina
Sumpor

Alkemijska jedinjenja

Sal ammoniac (Amonijev klorid)
Aqua Fortis (Dušična kiselina)
Aqua Regia (Zlatotopka)
Aqua Vitae (Koncentrirani etanol)
Amalgama (Amalgam, jedinjenje metala i žive)
Cinnabar (Cinabarit, živa sulfid)
Vitriol (Sulfati)

Alkemijski procesi

Alkemijsko Veliko djelo, ponekad se opisuje kao skupina alkemijskih procesa. Procesa ima dvanaest, i svakom odgovara jedan od znakova Zodijaka.

Kalcinacija (Ovan)  – zagrijavanje (ili žarenje) tvari na visoku temperaturu, ali nižu od njihova tališta, pri čemu se iz tvari istjeruje ili CO2 ili voda, ili oboje, a iz kristaliziranih soli se istjeruje kristalna voda.
Kongelacija (Bik)  – proces pri kome se tvar stvrdnjava smanjenjem temperature ili kroz kemijske reakcije
Fiksacija (Blizanci)  – u alkemiji se odnosi na postupak kojim se prethodno nestabilna tvar “transformira” u formu (često krutu) koja nije zapaljiva. Ovaj postupak transformira tvar i vraća ga natrag u isti ili različit oblik na subatomskoj razini.
Rastvaranje (Rak)  – proces ravnomjernog razrjeđivanja ili raspoređivanja jedne ili više tvari.
Digestija (Lav)  – u alkemiji digestija je proces u kojem se toplina nježno nanosi na tvari tijekom nekoliko tjedana.
Destilacija (Djevica)  – razdvajanje homogene smjese dviju ili više kapljevina različitih vrelišta na pojedine sastavnice.
Sublimacija (Vaga)  – proces gdje tvar iz čvrstog agregatnog stanja prelazi u plinovito stanje, pritom prethodno nema prolaska kroz tekuće agregatno stanje.
Separacija (Škorpion)  – odjeljivanje, razdvajanje, odcjepljenje, odvojenost, izoliranje, izdvajanje ili uklanjanje tvari iz uzorka. Separacijom se odvajaju različite komponente različitih osobina.
Ceracija (Strijelac)  – u alkemiji je proces umekšavanja tvrde tvari, koje je nerastvorljiva. Ceracija se izvodi kontinualno, dodavanjem tekućine na tvrdu suhu tvar dok se grije.
Fermentacija (Jarac)  – anaerobni proces u kojem dolazi do degradacije prirodnih molekula kao što su šećer glukoze. Fermentacijom se dobija laktat, acetisalna kiselina i etanol.
Multiplikacija (Vodenjak)  – u alkemiji je proces povećanja snage i moći kamena mudraca.
Projekcija (Ribe)  – je krajnji cilj alkemije. Kad je stvoren kamen mudraca ili prah projekcije, proces projekcije će se koristiti za pretvaranje manje vrijedne tvari u viši oblik, često u zlato. Proces je opisan kao lijevanje malog dijela kamena mudraca u rastaljenu bazu metala.

Četiri godišnja doba

Proljeće
Ljeto
Jesen
Zima