Vještice

witchVještice, prema legendama, mitovima i narodnim vjerovanjima, su žene koje se bave magijom kako bi stekle nadnaravne moći za korištenje u dobre ili zle svrhe. Muški praktikant vještičarstva naziva se vještac.

Tradicija razlikuje tzv. bijele i crne vještice. Dakako, etiketa vještica bila je izvanjska socijalna oznaka koju su određenim pojedincima ili skupinama pojedinaca nadijevale grupe izvan tog društvenog miljea. Zapravo, radilo se o sljedbenicima starih poganskih vjerovanja koja su u uskim krugovima nadživjela pojavu i širenje kršćanstva, stoga je Crkva poprijeko gledala na takve prakse. Na takva poganska vjerovanja nailazimo osobito kod keltskih naroda gdje je takva tradicija bila jaka, ali i kod germanskih i slavenskih naroda koji su sa sjevera donijeli svoje poganske običaje i vjerovanja.

Još od 12. stoljeća Crkva je zauzela neprijateljski stav prema raznim duhovnim sljedbama (katari) koje su se pojavljivale u to vrijeme, a potkapale su autoritet Crkve i feudalnog sustava. Pripadnici tih sljedbi bivali su označeni i proganjani kao heretici. S vremenom progoni su se zaoštrili, a zbog straha od svega što bi moglo nauditi poziciji kršćanstva, stala je Crkva progoniti sve one koji su bili u nesrazmjeru s njenom ideologijom.

Inkvizicija je osnovana još 1231. godine, a 1252. papa Inocent IV. odobrio je mučenje kao metodu iznude priznanja od zatvorenika, nakon čega je često slijedilo pogubljenje vješanjem ili spaljivanjem na lomači.

Osim heretičkih sekti na udar inkvizicije došli su i pojedinci osumnjičeni za bavljenje magijom i čaranjem. Godine 1486. dvojica dominikanaca, Henricus Kramer i Jakob Sprenger objavila su djelo Malleus maleficarum (Malj protiv vještica) koji je teorijski sažeo vjerovanja u vještice i izložio različite vrste torture kao oblik ispitivanja.

wiccansettingOd 15. do 18. stoljeća pogubljeno je na tisuće ljudi, većinom žena, pod optužbom za vještičarenje. Progoni su vršeni širom Europe, i u katoličkim i u protestantskim zemljama, a najteži su bili u Španjolskoj, Engleskoj, Italiji, Nizozemskoj, Belgiji, Švicarskoj i Njemačkoj. U Americi je najpoznatiji slučaj bilo suđenje vješticama iz Salema u Massachusettsu, gdje je 1692.-1693. optužena 141 osoba, od kojih je dvadeset pogubljeno.

Vještice se u narodnoj tradiciji obično zamišljaju kao stare, neugledne žene. Predaja ih većinom oslikava kao usidjelice ili udovice. Važan simbol im je metla pomoću koje mogu letjeti te crna mačka ili neka druga divlja ili noćna životinja, poput sove. Donose sušu, nerodicu na poljima, odgovorne su za pomor stoke i za smrt djece i dojenčadi.

Crni sabat je ceremonija okupljanja praktikanata poganskih rituala, a najčešće vještica. Podaci o okupljanjima vještica na sabat datiraju još iz srednjega vijeka da bi tokom 18. stoljeća, s razvojem prosvjetiteljstva, takve pojave uglavnom prestale biti gledane kao realne i preselile se u sferu pučkih legendi i bajki.

Riječ sabat prvi koristi Nikola Jacquerius u djelu “Bič opsjenarskih heretika” (Flagelum haereticorum fascinariorum, 1458.). Značenje riječi nije objašnjeno, ali pretpostavlja se da dolazi od izraza Sabazius, frigijskog božanstva, koji je katkad identificiran s grčkim bogom Dionizom, što sabat dovodi u korelaciju s drevnim orgijama, bakanalijama.

Prema vjerovanju, tzv. let na sabat bio je način da se stigne na veliki i prostorno udaljeni sastanak sa Sotonom. Takvi sastanci održavali su se noću na usamljenim mjestima. U prošlosti su se vodile rasprave o tome na koji način sudionici sabata dolaze prisustvovati sastancima, odnosno jesu li se na sabate prenosili u duhu ili tjelesno. Sveti Augustin (354.-430.) je pisao da demoni mogu prenositi svoje štovatelje nevjerojatnom brzinom, dok su Sveti Toma Akvinski (o.1225.-1274.) i Sveti Bonaventura (1221.-1274.) vjerovali u mogućnost čarobnjačkih letova.

wheeloftheyearTvrdilo se da čarobnjaku i vještici za letenje služe razne masti kojima mažu tijelo, a koje pripremaju od tijela nekrštene djece. Agrippin učenik, Johann Weyer (1515.-1588.) opisivao je pripremanje magijskih masti koje su se pripravljale kuhanjem djece u bakrenom loncu. Drugi autori dovodili su vještičji let u vezu s bilokacijom, a jedan od zagovornika te teorije bio je i okultist Julius Evola (1898.-1974.).

Prema vjerovanju, vještice su slavile poganski obred poznat kao “kolo godine”. Takvi poganski obredi simbolizirali su odnos čovjeka i prirode, ciklus godišnjih doba i rast i umiranje te ponovno rađanje svega u prirodi. Središnja mjesta u sklopu vještičjeg kalendara činile su svetkovine sabata kojih je bilo osam raspoređenih tijekom godine, a uglavnom su korspondirali s izmjenom godišnjih doba.

pumpkins2mSamhain, 31. Listopad – 01. Studeni – vještičja nova godina. Ova svetkovina pročišćavanja i odavanja časti mrtvima i  označavala je službeni kraj ljeta i početak zime. To je noć kada je moguće najlakše uspostaviti vezu s duhovima.

xmasstreeYule – najdulja noć u godini, zimski solsticij slavila se oko 22. prosinca (između 20 i 23.12.). Prema poganskom vjerovanju, to je vrijeme gozbi i veselja, kada se kiti kuća i mlado drvo koje simbolizira novi početak. Slavilo se ponovno rođenje i pobjeda života nad smrti.

sun-29249_640Imbolc, 2. Veljača – festival svjetla i pročišćavanja slavio se u čast svećenice Brighid. Ovaj praznik je na pola puta između mraka zime i početka proljeća.

 

h30Ostara (Eostara) – Prvi dan proleća, slavi se oko 22. ožujka (između 19 i 22.03.). Proljetni ekvinocij kada se slavi novi početak, regeneracija i začeće.

 

head_wreathBeltane, 1. Svibanj – U noći s 30. travnja na 1. svibnja slavila se Valpurgina noć (Beltane). U to vrijeme održavao se jedan od najvažnijih cnih sabata u vještičjem kalendaru kada se slavi život, sreća i plodnost. U noći se pale krijesovi, procesije nose upaljene baklje, a vještice se skupljaju na svojim sastajalištima.

sycamore2Litha – oko 22. lipnja (između 19 i 22.06) slavi se svetkovina Litha ili ljetni solsticij – najduži dan u godini. To je bila svetkovina obilja, plodnosti i čari prirode.

091519_fruitbasketLammas (Lughnasadh), 1. kolovoz – To je magično doba za kojega se slavila plodnost zemlje i blagostanje zajednice. Vrijeme prve žetve. Zahvaljuje se prorodi za prvo voće.

Autumn-HarvestMabon – jesenjski ekvinocij slavi se oko 22. rujna (između 21 i 24.09.). Ovo je svetkovina žetve kada se zahvaljuje prirodi za plodove koje daje. Vrijeme druge žetve.

Tarot, astrologija, numerologija