I Ching

a2547663673_10I Ching (kin. 易經, yì jīng – Knjiga promjene) spada u najstarije klasične kineske tekstove. Napisana je 1000. godina prije Krista, i kao suština mudrosti, tijekom 3000 godina služila je kao priručnik za proricanje budućnosti.
I Chingpredstavlja nevjerojatnu kombinaciju matematičke pronicljivosti i psihološke intuicije i među velikim knjigama svijeta I Ching zauzima jedinstveno mjesto. Ona nije samo jedna od najstarijih knjiga koje su ikada napisane, već predstavlja i poimanje svijeta koji se znatno razlikuje od svih drugih sustava mišljenja na istoku i onih koji su izloženi u raznim zapisima čovječanstva, a ne proturječi im. Razlog treba tražiti u tome što se I Ching ne zasniva na vjerskom učenju, božanskom otkrivenju ili plemenskom zakonu i folkloru, već na promatranju prirode i čovjekovog života, međusobnog djelovanja univerzalnih zakona i ponašanja ljudske jedinke, slobodne volje i sudbine.

Tvorci I Ching, koje nije djelo jednog autora – mada ima autora koji navode je Fu Xi (2852. prije Krista do 2738. prije Krista) – već sabrana mudrost mnogih generacija, koja je uspješno primjenjivana i upotrebljavana u rasponu od najmanje 3000 godina, prihvatili su promjene kao prirodan red stvari, pravu prirodu života.

I Ching spada u jedinu knjige drevnih mudrosti koje ne potenciraju nepromjenjivo i vječno, koja ne smatra da je postojanost nešto što je najviši ideal čovjeka i njegov konačni cilj, već nasuprot tome, u samo središte svog promatranja i tumačenja stavlja promjene kao nešto što je bit u razvoju čovjeka, vrijeme usvaja kao sastavni dio svih promjena. Vrijeme, za I Ching, nije ni razorna, a ni negativna sila. Vrijeme nije nešto zbog čega bi trebalo strepiti i od čega bi se trebalo bojati, vrijeme je samo bit i suština života i ono se ne suprotstavlja vječnom. Vrijeme je vječno – ono što je bilo i ono što će biti.

I Ching nam otkriva i pokazuje da promjene nisu uzrok nesreća koje nas okružuju, da promjene nisu uzrokom patnji i da promjene nisu samo prolaznost i nepostojanost. Promjene su, za razliku od onih koji u stabilnom, i vječnom traže i vide jedini princip, nešto što je suštinski smisao života, da one u sebi sadrže sve elemente postojanosti, onaj duboki smisao življenja i vječni princip koji čovjek pokušava otkriti izvan ovog svijeta – u sferi transcendentalne stvarnosti. Tko u tome uspije i ko shvati prave principe i značenja promjena, tko shvati zakone preobražaja, postaje gospodar svoje sudbine. Da bi se u tome uspjelo mora se iz sebe izvući sve ono stoljećima zaboravljeno, duboko potisnuto u svijesti današnjeg modernog čovjeka. Mora se, kao nekada u davna vremena, biti u stanju koje je slično nekoj vrsti transa, meditacije. U stanju u kojem se dubinska svijest oslobađa svih vanjskih utjecaja, prolaznih želja i svega onoga što nam dolazi iz svakodnevnog života. Samo tako mi smo svjesni svega onoga što može odrediti našu budućnost. Samo tako mi smo u stanju da pravilno protumačimo sve simbole i sve arhetipove.

Svi ti simboli se mijenjaju i ovise od kulturnih, rasnih povijesnih i svih drugih nasljeđa koje svaki pojedinac nosi u sebi, osim ako oni, bez obzira na kulturu, rasu i društvene uvjete ne pripadaju onim univerzalnim arhetipovima koji vrijede za sve kulture, prostore i za sva ljudska bića. Tumačenje tih simbola, prije svega ovisi od sveukupnog poznavanja značenja simbola, kao io sposobnosti shvaćanja kako ih primijenimo i kojeg su oni porijekla.

adbbfc0cc764bc36b169a0502fe0456fNekada, u davna vremena, tumačenja i značenja simbola i njihovih međusobnih odnosa su tumačili razni svećenici, vidovnjaci i proroci, a danas, ako želimo da se koristimo svim tim starim iskustvima i znanjima koja su sačuvana u knjigama kakva je i knjiga I Ching, prvo moramo vrlo pažljivo proučiti jezik simbola kojim su se oni služili, i tek tada da pokušamo sve to, prije svega prilagodimo, pa tada protumačimo današnjim psihološkim jezikom. Da uzmemo u obzir sve razlike u kulturi, jeziku i povijesnim okolnostima našeg vremena. Pored toga što je I Ching, prije svega drevna knjiga proricanja, on je u toku vjekova poprimio još jedan, možda i značajniji aspekt – transformirao se u knjigu koja nam pomaže da pojmimo jedan novi filozofski pogled na život. Sam ritualni dio i tumačenja koja su data u knjizi mogu nam pomoći da predvidimo i odgonetnemo ono što je sakriveno u našoj podsvijesti, ali pravilnim odgonetanjem i poznavanjem zakona preobražaja – zakona promjena, omogućit nam da predvidimo neki vjerojatni tijek budućih dešavanja i zbivanja u našem životu, jer znamo odakle polazimo i gdje nam je cilj.

Tako tumačeći I Ching mi nismo samo sljedbenici predskazanog, već slobodnom voljom odlučujemo o onome što nam je činiti. I Ching, tada nije knjiga koja nas potčinjava, već on postaje samo još jedan, u nizu instrumenata naše slobodne volje. On nam omogućuje da kombiniramo naše iskustvo i našu intiuciju s logikom i razumom i da sve to primijenimo na date situacije, a ne da nešto priželjkujemo ili da se prepustimo emocionalnom rasuđivanju. Mi sami preuzimamo odgovornost za naše konačne odluke. To je ono što I Ching izdvaja i uzdiže na jedan drugi nivo – nivo duhovnosti i filozofije života, jer on nije prost sustav predskazivanja ili proricanja sudbine u kojoj smo mi lišeni odlučivanja i gdje čekamo na to što će nam se i kada dogoditi.

I Ching se ne služi proricanjem samo da bi nam ukazao na to što je to što nas čeka u budućnosti, on nam pomaže da na svjetlost dana iznesemo, u nama već prisutne, ali prikrivene tendencije uma i to na svjetlost svjesnog poimanja, kako bismo sami odlučili i svjesno odabrali najbolji tok delanja, a koji je u potpunom skladu sa životnim okolnostima. Na takav način čovjek u najboljoj i najvećoj mjeri koristi i surađuje s okolnostima koje ga okružuju i čini ih svojim suradnicima u kreiranju svoje budućnosti.

astroichingPredanje kaže da je legendarni Fu Xi prvi izumio linijske cjeline knjige. Predanje dalje prikazuje da je sadašnja knjiga nastala poslije revizije dvije ranije knjige, također utemeljene na heksagramu, ali različite od današnje knjige po redoslijedu i imenima pojedinih heksagrama. Sastav današnje Knjige promjena pripisuje se kralju Wen Zhou, ocu dinastije Zhou (od 1150. do 249. godine prije Krista). Priča se da je on odredio sadašnji redoslijed. Shao Yonga, majstor konfučijanizma, je njegova matematička točnost navela izraditi novu tablicu I Ching, u kojoj postavlja heksagramom u jedan prirodan sustav. Shao Yong polazi od dvije osnovne linije, svijetle i tamne, cijele i prekinute.

23px-TXJ_1.svg  23px-TXJ_2.svg

Svakoj liniji ponaosob dodaje se jedna cijela i jedna prekinuta linija i tako se dobiva četiri dvolinijske cjeline:

23px-TXJ_11.svg  23px-TXJ_21.svg  23px-TXJ_22.svg 23px-TXJ_12.svg

Iznad svakog simbola se ponovo dodje cijela i prekinuta linija, tako nastaju trigrami. Kombinacija dva trigrama daje heksagram.

Tarot, astrologija, numerologija